kako funkcioniše BOSANSKI KONKURS?

 

 

Ove godine sam bio pozvan u žiri Fondacije za kinematografiju Federacije BiH. To mi je do sada drugi put da sam u žiriju filmskog fonda Federacije BiH, prvi put sam bio već sada davne 2010. godine.

U ovom članku želim da objasnim kako se projekti boduju i kako Fondacija za kinematografiju pokušava da ima što transparentnija pravila kako bi se smanjile optužbe i napadi koji se konstantno javljaju nakon svakog konkursa.

Čini mi se da bi ovakav sistem bio vrlo efikasan kada bi se primjenio prilikom konkursa Filmskog centra Srbije jer je bitno da sam konkurs bude što transparentniji i da autori znaju koliko bodova su dobili, od koga i zašto.

Ok, krenimo redom:

Reditelji čiji je prethodni film prikazan u selekciji Kana, Venecije, Berlina, automatski dobijaju finansiranje za novi projekat. 

U 2012. godine to je bio slučaj sa novim projektom Aide Begić, čiji prethodni film „Djeca Sarajeva“ je bio prikazan u Kanu. Upravo zbog ovog pravila Aidin novi projekat je automatski dobio podršku Fondacije za kinematografiju.

Svi filmski projekti koji su ove godine pristigli na konkurs su bodovani na sljedeći način:

Umjetničke vrijednosti projekta
Tema	Maksimalna ocjena: 25 poena Odlična – 25 poena Dobra – 18, 75 poena Prosječna – 12,50 poena Slaba – 6,25 poena
	Postoji li centralna ideja? Da li je tema jasna, dosljedna i prezentna?Da li je tema i njena obrada u duhu vremena? Koja publika se moze identificirati sa temom? Da li je tema značajna lokalno ili univerzalno? Da li autorov pristup čini temu bliskom i univerzalno razumljivom?
Struktura	Maksimalna ocjena: 20 poena Odlična – 20 poena Dobra – 15 poena Prosječna – 10 poena Slaba – 5 poena
	Da li odabrana struktura pruza pravi okvir za obradu teme filma? Da li je izbalansirana, moze li film imati dobar ritam? Da li je logika kauzalnosti događaja unutar strukture ustanovljena, jasna i uvjerljiva?Da li uzročno posljedični niz scena ima visok stepen koherentnosti?
Rediteljska eksplikacija	Maksimalna ocjena: 25 poena Odlična – 25 poena Dobra – 18, 75 poena Prosječna – 12,5 poena Slaba – 6,25 poena
	Prema eksplikaciji, ima li režiser osoben pristup temi?Da li eksplikacija otkriva posebnosti u pristupu umjetničkim aspektima projekta?Da li je eksplikacija fokusirana, detaljna, profesionalno napisana? Da li sveobuhvatno opisuje način na koji će film biti režiran? Da li autorov pristup na najbolji način koristi vizuelne potencijale teme. Da li režiser maksimalno crpi posebnosti forme kratkog filma?
Transpernost i utemeljenost budžeta	Maksimalna ocjena: 30 poena Odličan – 30 poena Dobar – 22,50 poena Prosječan – 15  poena Slab – 7,50 poena
	Kredibilnost iznosa navedenih u budžetu? Odnos između zahtjevnosti scenarija,rediteljske eksplikacije i budžeta filma?

Ukupno je moguće dobiti 100 poena, a svaki član žirija pored ocjene mora napisati detaljno obrazloženje.

Budući je ukupno 3 člana žirija, ukupna ocjena koja se dobije sabiranjem ocjena svih članova žirija se dijeli sa brojem 3.

Ukupna ocjena svakog projekta se objavljuje na službenoj stranici uz zapisnik žirija:

http://bhfilm.ba/fondacija.php?kat=10

 a pojedinačne ocjene članova žirija sa objašnjenjem su dostupne za sve učesnike konkursa.

Autor ovog članka je Srđan Šarenac koji je diplomirao filmsku režiju na FDU u Beogradu i Master iz filmske produkcije i distribucije na Media Business School u Rondi, Španija.

Reditelj je i koprodiucent dugometražnog dokumentarnog filma SELO BEZ ŽENA koji je osvojio 14 nagrada na 52 filmska festivala. Srđan Šarenac je režirao dokumentarnu seriju „ Kako je nastala sarajevska Top lista nadrealista“ i dramsku seriju „Mile u borbi protiv tranzicije“. Izvršni je producent kratkog igranog filma „Ne sanjam na njemačkom“ rediteljke Ivane Lalović koji je prikazan u takmičarskom programu Venecijanskog filmskog festivala.