TEKSTOVI NA BLOGU

Sunday, June 30, 2013

PITER GEJBRIJEL KOMPONUJE MUZIKU ZA OMNIBUS U KOJEM UČESTVUJE I EMIR KUSTURICA

Piter Gejbrijel komponovaće muziku za omnibus „Words with Gods” (Razgovori s Bogom), devet kratkih priča sa verskom tematikom koju su režirali renomirani svetski autori, među njima i naš Emir Kusturica.

Budući da je radio muziku za „Poslednje Hristovo iskušenje” Martina Skrosezea, Gejbrijel je savršen izbor za film koji istražuje svetske religije, kazali su producenti Aleksa Garsija i Giljermo Arijaga. Nobelovac Mario Vargas Ljosa kreativni je savetnik na projektu.

Osim Kusturice, među rediteljima su i Hideo Nakata iz Japana, Bahman Gobadi iz Irana, Arijaga iz Meksika, Mira Nair iz Indije, Vorvik Tornton iz Australije, Amos Gitai iz Izraela, Ektor Babenko iz Argentine i Aleks de la Iglesija iz Španije.

 Reč je o četiri omnibusa koji će se, u okvoru projekta „Heartbeat of the World” (Puls sveta) baviti svakidašnjim temama: verom, politikom seksualnošću i zavisnošću od droge.

Opširnije ovde: 

LAZAR RISTOVSKI O ŠANSAMA DA PROJEKAT ČARAPE KRALJA PETRA DOBIJU NOVČANU POMOĆ DRŽAVE

Večernje novosti donose intervju sa Lazarom Ristovski, a jedno od pitanja tom prilikom odnosilo se na šanse da njegov novi projekat, Čarape kralja Petra, dobiju novčanu pomoć države.

-  Da li imate „vezu“ za ministra kulture Bratislava Petkovića i ministra finansija Mlađana Dinkića da dobijete novac za film „Čarape kralja Petra?

- Nemam vezu. Moja „veza“ je odličan roman Milovana Vitezovića, i priča o Makreni koja daje kralju Petru vunene čarape da ih preda njenom sinu. Moja veza je i potreba da Srbija kaže herojsku istinu o sebi i Prvom svetskom ratu, a ne da to čine drugi. Država mora da stane iza ovakvog projekta, a ne da sledeće godine konstatujemo da je slika o Srbiji u tom ratu lažna, da su Srbi tokom čitave istorije samo negativci, kako nas vide u inostranstvu, i da mi nismo ništa uradili da to promenimo. Bilo bi to gubitnički i nepravedno prema onolikim žrtvama u tom ratu.

Više ovde: http://novosti.rs/vesti/spektakl.147.html:441486-Novosti-vode-na-rucak-Lazara-Ristovskog

RADE ŠERBEDŽIJA U BITOLJU NAJAVIO POČETAK SNIMANJA SVOG REDITELJSKOG PRVENCA

Glumac Rade Šerbedžija u Bitolju je najavio da će uskoro, konačno početi snimanje filma "Oslobođenje Skoplja", po drami Dušana Jovanovića. Najvećim delom koristiće eksterijere makedonskog "grada konzula", budući da u Skoplju više nema autentičnog prostora koji podseća na vreme radnje filma tokom Drugog svetskog rata.

- Najveći deo filma koji ću režirati biće sniman u Bitolju. Skoplje ostaje u naslovu, ali tamo je danas teško naći eksterijer koji podseća na vreme Drugog svetskog rata. A ovde u Bitolju su ostale neke fantastične ulice i možemo preko arhitekture da dolovimo to vreme - rekao je Šerbedžija posle nastupa na otvaranju letnje kulturne manifestacije Bitfest.

Scenario za film "Oslobođenje Skoplja", Šerbedžija je uradio zajedno sa autorom istoimene drame Dušanom Jovanovićem. Za snimanje ovog projekta, potrebno je zadovoljiti neke posebne zahteve. No, kako je otkrio Šerbedžija dobio je i obećanja za značajnu podršku od makedonskih domaćina - premijera Vlade Nikole Gruevskog, ministarke kulture Elizabete Kančevske Milevske, gradonačelnika Bitolja - Vladimira Taleskog.

Više ovde: http://novosti.rs/vesti/kultura.71.html:441506-Rade-Serbedzija-rezira-film


NAGRADE ZA KATKOMETRAŽNI IGRANI FILM OŽILJAK

U nedelju, 30.juna, na zatvaranju 42. Revije filmskog stvaralaštva dece i omladine Srbije u Muzeju jugoslovenske kinoteke, polaznicima Filmskog edukativnog centra „Interakcija“ iz Požege dodeljene su dve nagrade za kratkometražni igrani film „Ožiljak“.

Jovana Avramović, scenaristkinja i rediteljka filma, osvojila je Gran pri, dok je Lazaru Polugi dodeljena Nagrada za najbolji zvuk.

U okviru ovogodišnje Revije, koja je održana od 26. do 30. juna 2013. godine prikazana su 43 filma čiji su stvaraoci deca i mladi do 19 godina. Revija je odžana u organizaciji Centra amaterskog filma Srbije, a pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i informisanja.

Film „Ožiljak“, priča o suočavanju čoveka sa strahom iz detinjstva i njegovo prevazilaženje uz pomoć ljubavi, predstavlja debitantsko ostvarenje osamnaestogodišnje Jovane Avramović, koja je film snimila sa svojim vršnjacima iz Čačka, Užica i Požege u okviru Filmskog edukativnog centra „Interakcija“, a u produkciji Nezavisnog filmskog centra „Filmart“.

Više ovde: http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/390941/Filmu-Oziljak-gran-pri-42-Revije-filmskog-stvaralastva-dece-i-omladine

MOMČILO MRDAKOVIĆ O NAŠEM HUMORU I MOSKOVSKOM FESTIVALU

Srpski film "Mamaroš", koji je u zvaničnoj konkurenciji 35. Moskovskog filmskog festivala, svideo se ovdašnjoj publici. Režiser i scenarista Momčilo Mrdaković može biti zadovoljan, jer su na dve predstave dvorane bile pune što sa mnogim drugim filmovima ove godine nije bio slučaj. Po reakcijama na projekciji videlo se da su gledaoci razumeli Mradkovićev humor.

Iako ga ne smatraju favoritom za ovogodišnje nagrade, "Mamaroš" bi po reagovanju publike mogao da obraduje reditelja i glumce koji su majstorski odradili svoj posao. Moskovski filmski festival završava se u subotu, pa će se uskoro saznati kome je žiri bio naklonjen.

- Da nisam verovao u to da imam šansu da osvojim neku od nagrada Moskovskog filmskog festivala, ne bih ni dolazio - rekao je za "Novosti" Mrdaković.

U najnovijem broju nedeljnika "Argumenti nedelje" filmski kritičar Sergej Šolohov kao jedan od najinteresantnijih stranih filmova ističe "Mamaroša". On piše da je film posebno zanimljiv ne samo zbog bolne teme za Srbe - bombardovanja NATO aviona, već i zbog odnosa starije generacije prema komunizmu i SSSR. U službenom festivalskom biltenu MFF, koji se objavljuje na ruskom i engleskom, kritičar Sergej Lavrentjev piše da će gledaoci moći da vide šta su sve morale da prolaze izbeglice posle bombardovanja Srbije 1999.

Više ovde: http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:441350-Momcilo-Mrdakovic-Nas-humor-je-blizak-Rusima

POJAVIO SE TRAILER ZA PROKLETE KONSTANTINA KRBAČEVIĆA


U toku je snuimanje filma Prokleti. Reč je o "filmu o Beograđanima... zombijima... a i vitetovima". Film nastaje po scenariju Maje Ristić, a reditelj je Konstantin Krbačević.  Uloge tumače: Marko Milošević, Uroš Nikolić, Gordislav Rauković, Bojan Tasić, Miodrag Damnjanović, Miroslav Verigić, Sava Grozdanović, Dušan Kovijanić, Ivanka Simić, Dijana Praizović, Stevo "Vanja" Zorić, Lenka Đukić, Milena Simijonović

Trailer možete pogledati ovde: https://www.youtube.com/watch?v=kSPU1gv5GII&feature=player_embedded

Saturday, June 29, 2013

POPBOKS: INTERVJU SA GORANOM RADOVANOVIĆEM

 Popboks donosi intervju sa rediteljem Goranom Radovanovićem u povodu završetku snimanja njegovog novog filma Enklava. Sa Radovanovićem je razgovarao Novi kadar Zoran Janković.

Enklavu pojašnjavate kao dramu identiteta, tačnije, krize identiteta. Kom tom identitetu teže ili pred kojim to identitetom nastoje da uteknu junaci vaše Enklave?

Enklava jeste i drama indentiteta. I to prosto proizilazi iz sadržaja filma. Naime, samo određenje života u enklavi podrazumeva da je taj isti život obeležen identitetom koji je drugačiji ili čak suprotan okruženju. Inače, da nema takvog identiteta, ne bi ni postojala enklava. U konkretnom slučaju, glavni junak filma, komunicira sa svetom van enklave putem svog identiteta od koga ne beži. Njega čak i ne zovu imenom već nadimkom Srbin. Identitet jeste začetak konflikta koji prerasta u dramu.

Enklava nastaje već dugo, u kom trenutku ste osetili prve značajne šumove na vezi između aktuelne prestonice i te kolevke srpstva koje se nekako svako malo stidimo i odričemo?

Svi su nekako prepoznali scenario kao snažnu dramu. Tako je bilo na konkursima u Srbiji i inostranstvu. E sad, ide onaj pravi deo: samo mrvice u Beogradu! I ništa višeod toga…izgleda da “kolevka srpstva”, makar po rezultatima konkursa zaslužuje samo mrvice, a pravi deo kolača ide na “savremenu urbanu dramu”…Jedan član komisije, kao ugledni naslednik duha ideoloških komisija iz samoupravnih vremena, me je blagonaklono upozoravao da scenario nosi klicu “mržnje prema suprotnoj strani” i zbog toga je Enklava i svrstana u rezervni projekat…

Scenograf Vladislav Lašić, montažer Andrija Zafranović i glumci kojima su ponuđene uloge su bili prava umetničk podrška. Na moje veliko razočarenje došao sam do zaključka da je, nažalost, gotovo nemoguće bilo motivisati druge ljude na rad na ovom filmu, ukoliko ne postoji ozbiljna finansijska potpora. Niko nije bio spreman ni na mínimum odricanja a da ne govorimo o maloj žrtvi…i to sve deluje poražavajuće apsurdno u kontekstu teme “kolevke srpstva”…

Intervju u celini možete pročitati ovde: http://www.popboks.com/article/29868

Friday, June 28, 2013

SLOBODAN ŠIJAN DOBITNIK NAGRADE JUTARNJEG LISTA ZA NAJBOLJU PUBLICISTIKU


Ovogodišnji dobitnik nagrade zagrebačkog "Jutarnjeg lista" za najbolju publicističku knjigu je filmski reditelj, scenarista i filmski kritičar Slobodan Šijan za knjigu "Kino Tom: Antonio G. Lauer ili Tomislav Gotovac izmedju Zagreba i Beograda", saopšteno je danas iz MSUB-a.

Knjigu su 2012. godine zajednički objavili Muzej savremene umetnosti u Beogradu i Hrvatski filmski savez u Zagrebu.

"Knjiga je nastala iz potrebe da se odužim prijatelju i umetniku Tomislavu Gotovcu, čoveku čije je prisustvo u Beogradu ostavilo neizbrisiv trag na nekoliko generacija filmskih stvaralaca okupljenih oko Akademije za pozorište, film, radio i televiziju krajem 1960-tih i početkom 1970-tih godina", rekao je Šijan.

"Tih nekoliko generacija se sasvim sigurno mogu nazvati izgubljenim, jer su dogadjaji prouzrokovani aferom oko filma 'Plastični Isus', čiji je ključni sudionik bio i Tomislav Gotovac, u velikoj meri odredili njihove sudbine i onemogućili im trajnije postojanje unutar jugoslovenske i srpske kinematografije", dodao je on.

Kako je navedeno u saopštenju, knjigu čine "kolaži” analiza, sećanja, citata, fotografija, skica, ali i pokušaja razumevanja nekih procesa koji su uticali na nastanak Tomovih filmova ili na formiranje njegovih umetničkih stavova i postupaka.

"Takvom 'montažom' vršim neku vrstu rekonstrukcije umetnikove interakcije sa svetom, filmom i umetnošću, nadajući se da osvetljavajući Tomov rad iz jedne ličnije vizure - nekoga ko je bio izložen delovanju te harizmatične ličnosti u Beogradu - mogu izneti nove podatke i doprineti boljem razumevanju njegovog dela, ali isto tako i sebi objasniti korene sopstvenih ubedjenja", zaključio je Šijan.

Izvor: Tanjug

U BIOSKOPU NA OTVORENOM U SUBOTICI KREĆE ZAGREVANJE ZA PALIĆ 2013

Predfestivalski program 20. Festivala evropskog filma Palić kreće već 2. jula, a selekcija „Pobednici Palića“ biće prikazana u bioskopu na otvorenom koji se nalazi u centru Subotice na Trgu slobode.

Takođe 2. jula u bioskopu EuroCinema startuje i selekcija „Evropa i hrišćanstvo“, dok će filmovi iz programa „Omaž dobitnicima nagrade Erste Underground Spirit“ biti prikazani 6. i 7. jula.

U saradnji sa British Councilom 12. jula na Trgu slobode biće održan mini koncert Festivalskog orkestra Nomus i projekcija prvog trilera Alfreda Hičkoka Stanar iz 1926. godine.

Program “Pobednici Palića” (2-11. jul) je nastao povodom obeležavanja dva jubileja: 20 godina Festivala evropskog filma Palić i 10 godina od kada je Festival orijentisan samo ka evropskom filmu. U okviru programa biće prikazano 10 filmova koji su osvojili nagrade za najbolji film - “Zlatni toranj”: Smrt gospodina Lazareskua (Kristi Puiju), Valcer sa Baširom (Ari Folman), Posle venčanja (Susanne Bier), Kako se završilo leto (Aleksei Popogrebsky), Iza brda (Emin Alper), Zaustavljen na putu (Andreas Dresen), Najsrećnija devojka na svetu (Radu Jude), Od groba do groba (Jan Cvitkovič), Kontrola (Antal Nimród), Godina đavola (Petr Zelenka).

Dvadeseto izdanje Festivala evropskog filma Palić, jednog od najznačajnijih filmskih festivala u regionu, biće održano od 13. do 19. jula 2013. godine na više lokacija u prelepom prirodnom okruženju kraj jezera Palić i u Subotici.

Više ovde: http://www.popboks.com/article/29866

FCS NAJAVIO UŠTEDU NASTALU REVIDIRANJEM SVOJIH PROMOTIVNIH AKTIVNOSTI I DODATNU POMOĆ FILMADŽIJAMA

Upravni odbor Filmskog centra Srbije usvojio je izmenu programskog i finansijskog plana do kraja 2013. Revidiranjem promotivnih aktivnosti Centra napravljena je ušteda od 15 miliona dinara i taj novac biće preusmeren na produkciju filmova, saopšteno je danas iz FCS-a.

"Godina je teška, ali namera nam je da stvari preokrenemo u korist kinematografije. U stalnom smo kontaktu sa nadležnima iz Ministarstva kulture i zajedničkim snagama pokušavamo da stvari u ovoj našoj najplodnijoj umetničkoj disciplini poboljšamo".

"Racionalizovali smo aktivnosti kada je promocija našeg filma u pitanju, ali smo zato napravili osnov da rešimo nekoliko gorućih problema. Neke odluke su bile teške, i ovaj plan smatramo samo prvim korakom ka poboljšanju opšte situacije u kinematografiji", rekao je direktor FCS-a Milan Lučić.

Vodeći računa da se ne ugrozi međunarodno prisustvo i redovna promocija domaće kinematografije, usvojen je plan po kojem bi Konkurs za finansiranje i sufinansiranje projekata u kinematografiji, čiji su rezultati objavljeni početkom meseca pravovremeno bio isplaćen.

Po planu bi se, s jedne strane, pomoglo dovršavanje proizvodnje filmova koji se nalaze u finalnim fazama, a s druge raspisao novi konkurs sredinom jeseni.

"Ako RATEL ispuni svoju zakonsku obavezu koja proizilazi iz Zakona o kinematografiji i uplati sredstva na račun Filmskog centra odgovorno tvrdim da će novi konkurs ne samo biti raspisan na jesen, već da će i po njegovim rezultatima sredstva biti isplaćena. Nadam se da će se stvari nadalje odvijati po planu - tako da ćemo ovu godinu završiti sa otprilike šest okončanih i šest filmova u proizvodnji - što za ovako krizno vreme i nije loš rezultat", dodao je Lučić.

Izvor. Tanjug

FILM DRŽAVA 3. JULA NA PROGRAMU SOFEST-a


Razlog za nastanak filma “Država” krije se u pokušaju da se prenebregne standardna zamka vezana za politizaciju estetike u zemljama tranzicije. Budući da je “Država” nastala bez ikakve finansijske pomoći države mogli smo slobodno da se bavimo estetizacijom politike, odnosno da iz vizure degradiranog pojedinca svedočimo o marginalizaciji, pogubnoj nevidljivoj sistemskoj kontroli i krhkosti identiteta.

Sa filmskog stanovišta “Država” se oslanja na tradiciju “srpske montaže”, kombinovanja neizostavnih elemenata za opremu neveste – “nešto novo, nešto staro, nešto plavo i nešto pozajmljeno”. U tom smislu su korišćeni elementi spiralnog pripovedanja, već postojeći intimistički dnevnički filmski zapisi, nova glumačka lica i trilerska žanrovska struktura.

Film “Država” je, osim navedenog, obeležen i ženskom rukom. Pored rediteljke Jelene Marković iza kamere su stajale i dve snimateljke.
Saša Radojević, scenarista filma “Država” 

Film “Država” je na programu 42. SOFEST-a u sredu, 3. jula u 22.00

DRAGOJEVIĆEVOM BODLJIKAVOM PRASETU ODOBRENA NOVČANA POMOĆ U UKRAJINI

"Bodljikavo prase" (The Porcupine) je prvi srpski projekat koji je dobio na konkursu Filmskog fonda Ukrajine za medjunarodne koprodukcije.

Projekat "Bodljikavo prase" je od ukrajinskog fonda dobio sredstva u iznosu od 350.000 eura.

Ovo je peta zemlja na čijem je fondu budući film Srdjana Dragojevića, adaptacija romana poznatog britanskog pisca Julian-a Barnes-a, dobio finansijsku pomoć.

Do sada su svoje učešće u filmu potvrdili Filmski fondovi Nemačke (MDM fund), Bugarske, Hrvatske i Poljske.

Projekat, čiji je budžet 2.600.000 eura, snimaće se u martu 2014. godine u Srbiji, Ukrajini i Bugarskoj, sa evropskim "cast-om" u kome su Rade Šerbedžija, Karl Markovic poznati austrijski glumac ("Falsifikator", austrijski oskar za strani film), poznate nemačke glumice Franziska Petri i Nora von Waldstatten, kao i legendarni poljski glumci Danijel Olbricki, Jerzi Skolimovski i Jerzi Stur.

Izvor: http://fcs.rs/generic.php?page=vest&id=1729

BUDVA NA PJENU OD MORA I NA NEMAČKOM RTL-u?


Milutin Mima Karadžić, producent i glavni glumac u seriji Budva na pjenu od mora,  najavljuje  da će već u oktobru TV kuće s prostora  bivše Jugoslavije  početi sa emitovanjem te serije. Seriju, će, ističe Karadžić, preuzeti i televizije Albanije i Ukranije, a u toku su pregovori s nemačkim RTL-om. 

FILM MI MOŽEMO SVE U PRODUKCIJI SREDNJE ŠKOLE ARTMEDIA USKORO NA STUDIJU B


Nedavnom premijerom prvog učeničkog autorskog filma “Mi možemo sve”, u bioskopu Roda Cineplex, Artimedia je obeležila svoj rođendan i ispraćaj prve generacije maturanata.

Bioskop Roda Cineplex je sijao holivudskim sjajem. Ova godina je za Artimediju imala poseban značaj jer je to godina kada ispraća svoju prvu generaciju maturanata. Maturante je pozdravio i državni sekretar Ministarstva omladine i sporta Nenad Borovčanin kao i predstavnik Ministarstva prosvete.

Kako saznaje i javlja Blic ovaj film, koji traje sat vremena, uskoro bi trebalo da bude prikazan na programu Studija B. 

VEČERAS POČINJE 48. FESTIVAL U KARLOVI VARIMA, SRBIJU PREDSTAVLJA PUŠIĆEVO ODUMIRANJE

U Karlovim Varima večeras počinje 48. Međunarodni filmski festival prestižne A kategorije na kome se među 230 filmova predstavlja i srpski film “Odumiranje” režisera Miloša Pušića i to u drugoj najvažnijoj takmičarskoj sekciji festivala - “Istočno od Zapada”.

Filmovi su ove godine podeljeni u 13 sekcija od kojih su četiri takmičarske.

Pored glavne sekcije, za koju je uslov da film u Karlovima Varima ima svetsku, međunarodnu ili evropsku premijeru, najviše pažnje privlači sekcija “Istočno od Zapada”-

Za nagradu i ček od 20.000 dolara ove godine se takmiči 12 debitantskih ili drugih filmskih ostvarenja iz postkomunističkih zemalja Evrope, a za svetske producente i filmsku kritiku upravo ta sekcija je najatraktivnija kao presek najzanimljivijeg od mladih nada u istočno-evropskim kinematografijama.

U međunarodnom žiriju sekcije “Istočno od Zapada” na 48. festivalu je i režiserka Maja Miloš, autorka filma “Klip” koji je izazvao veliku pažnju i u Češkoj.

Više ovde: http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/390550/Pocinje-festival-u-Karlovim-Varima--Odumiranje-u-takmicarskoj-selekciji

MAJA MILOŠ ČLANICA ŽIRIJA SEKCIJE ISTOČNO OD ZAPADA U KARLOVI VARIMA

U međunarodnom žiriju sekcije “Istočno od Zapada” na 48. festivalu je i režiserka Maja Miloš, autorka filma “Klip” koji je izazvao veliku pažnju i u Češkoj.

48. izdanje festivala u Karlovi Varima počinje večeras.

USKORO FILM O SVETOM SAVI I STEFANU NEMANJI

Novoosnovana Fondacija "Nasleđe otaca", kao svoj prvi projekat, najavila je snimanje igranog istorijskog filma "Otac", o osnivačima srpske nacije - Stefanu Nemanji i Svetom Savi. Film se bavi periodom od dolaska ostarelog vladara Stefana Nemanje kao monaha Simeona na Svetu Goru, do povratka njegovog sina Save sa očevim moštima, deset godina kasnije, u građanskim ratom opustošenu, osiromašenu i izgladnelu Srbiju.

Scenaristi, đakon Nenad Ilić i njegov mlađi kolega Vladimir Petrović, smatraju da će spajanje njihovih različitih generacija, ali i mišljenja, dovesti do kvalitetnijeg i sveobuhvatnijeg teksta.

- Kada dođe do ovolikog beznađa, moramo da se okrenemo korenima i tradiciji. Naša namera je da pojačamo realizam likova, ali da ne izgubimo onu svetlost, koja svete i čini svetima - poručio je đakon Nenad Ilić.

Stari vladar Stefan Nemanja dolazi na Svetu Goru da privoli najmlađeg sina da se vrati u Srbiju i spreči sukob starije braće koji može da dovede do raspada zemlje. Film će nas podsetiti na to kako su Nemanja i Sava zauvek sastavili zemaljsku i nebesku Srbiju.

- U ponovnom susretu oca i sina, daleko od Srbije, formiran je temelj srpske države, kulture i crkve. Obojica su učinili ono neophodno da bi poslužili Bogu i svome rodu - podneli su žrtvu. Nemanja je žrtvovao zasluženu udobnu starost da bi u asketskom podvigu za života dodirnuo nebesko i ostavio naslednicima sveti uzor, a Sava se odrekao mira Svete Gore da bi Srbe uveo u red ozbiljnih, duhovno osvešćenih naroda - objašnjavaju autori.

Koproducenti filma su Fondacija "Nasleđe otaca" (čiji su osnivači Srbi iz Berlina i Beograda) i nova produkcijska kuća "Opet i opet" iz Beograda.

Plan Fondacije i autora je da krajem godine počnu sa snimanjem pejzaža, a tokom naredne godine sa snimanjem filma. Glumci će biti izabrani na audicijama, a ako sve bude teklo po planu, premijeru filma možemo očekivati početkom 2015. godine.

Opširnije ovde: http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:441135-Najavljeno-snimanje-istorijskog-filma-Otac-o-Svetom-Savi-i-Stefanu-Nemanji

VIR BOJANA VUKA KOSOVČEVIĆA NA NEKOLIKO SVETSKIH FESTIVALA

Debitantski dugometražni igrani film „Vir”, scenariste i reditelja Bojana Vuka Kosovčevića, uskoro kreće na pravu svetsku festivalsku turneju. Na predstojećem međunarodnom festivalu u Montrealu „Vir” će se takmičiti u kategoriji debitantskog filma, na festivalu u Sankt Peterburgu uvršten je u glavni takmičarski program, na kultnom „Rejndensu” u Londonu i na festivalu u Varšavi biće predstavljen u selekciji „Otkrića”, na skopskom „Sinedejsu” takmičiće se u selekciji filmova balkanskih zemalja, a u novembru u Bratislavi boriće se za nagrade u kategoriji najboljeg debitantskog filma.

Kosovčevićev „Vir” je nezavisni film čiji je jedan od producenata glumac Nenad Okanović.

Podsećanja radi, reč je o čudesnom i veoma funkcionalnom žanrovskom hibridu čiji je narativni princip postavljen i realizovan kroz neuobičajenu formu filmskog triptiha, kvaziomnibusa, o filmu čija je radnja smeštena u devedesete godine prošlog veka, u kojem autor sugeriše gledaocu da senke naše prošlosti još nisu nestale...

Od domaćih festivala za sada su pozive „Viru” uputili Sofest i Vrnjačka Banja...

Izvor: http://www.politika.rs/rubrike/kultura-i-zabava/Kosovcevicev-Vir-na-svetskoj-turneji.lt.html

Thursday, June 27, 2013

MAMAROŠ NA OTVARANJU OVOGODIŠNJEG SOFEST-a

Posle svetske premijere na Filmskom festivalu u Moskvi, film Mamaroš u režiji Momčila Mrdakovića domaću premijeru imaće na otvaranju SOFEST-a.
Film je snimljen u koprodukciji Srbije, Nemačke i Mađarske, a jedan od producenata filma je i čuveni reditelj Fatih Akin. Muziku je komponovao Nikola Piovani, koji je u svojoj dugoj karijeri komponovao muziku za filmove Felinija, Nanija Moretija, braće Taviani, Roberta Benjinija, Dušana Makavejeva, Bigasa Lune i mnogih drugih.

Internacionalnu ekipu glumaca predvode Mira Banjac, Bogdan Diklić, Sergej Trifunović, Bane Vidaković, Anita Mančić, Goran Radaković, Miloš Samolov, Nada Macanković, Vlasta Velisavljević i mnogi drugi.
 
O samom filmu scenarista I reditelj filma Momčilo Mrdaković kaže: ‘’Pokušao sam da ‘Mamaroš’ snimim  kao što su filmovi bili snimani ’70-tih godina XX veka koje veoma volim, što znači da prava priča filma nije toliko bitna kao likovi i sama atmosfera filma. Takođe pokušao sam da napravim glavne likove uglavnom smirenima, miroljubivima i da nisu neljubazni jedni prema drugima, jer sam postao umoran od gledanja svih frenetičnih psihopata kojih je pun današnji film. Neko je rekao ‘cilj umetnosti je da proširi naše saosećanje‘ i u potpunosti se slažem sa tim.‘‘


Film Mamaroš je na programu SOFEST-a u utorak, 2. jula u 21.15, odmah nakon Svečanog otvaranja Festivala

Tuesday, June 25, 2013

USKORO 42. SOFEST

Filmski festival u Sopotu, popularni Sofest, biće održan od 2. do 6. jula i biće, prema rečima organizatora, u znaku "dve Mire" - Mire Banjac koja će otvoriti 42. Sofest i Mire Stupice koja će biti njegov počasni gost, najavljeno je danas na konferenciji za štampu.

 Na otvaranju festivala, posle tradicionalnog defilea autora i glumaca u fijakerima i čezama i plesne predstave "Raskršće", glumica Mira Banjac otvoriće Sofest a njen film "Mamaroš" u režiji Momčila Mrdakovića biće prikazan na otvaranju festivala.

Počasni gost festivala biće Mira Stupica, koja uskoro proslavlja svoj 90. rođendan i čija će dva filma "U mreži" i "Roj" biti prikazana tokom festivala.

Deset srpskih filmova snimljenih između dva Sofesta takmičiće se za deset nagrada festivala: "Mamaroš" Momčila Mrdakovića, "Ljubav dolazi kasnije" Hadži-Aleksandra Đurovića, "Ljuljaška" Tamare Drakulić, "Artiljero" Srđana Anđelića, "Država" Jelene Marković, "Krugovi" Srdana Golubovića, "Vir" Bojana Vuka Kosovčevića, "Falsifikator" Gorana Markovića, "S/kidanje" Koste Đorđevića i "Led" Jelene Bajić Jočić.

O nagradama će odlučivati žiri: glumica Dragana Varagić, profesor FDU Filip Feti Dautović i reditelj Miroslav Terzić čiji je film "Ustanička ulica" nagrađen na prošlom Sofestu.

Više ovde: http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/389911/42-Sofest-od-2-do-6-jula-u-Sopotu

DOKUMENTARISTI IZ SRBIJE NAGRAĐENI U MILANU

Na nedavno završenom Medjunarodnom Tourfilm festivalu u italijanskom gradu Lecce, nagradjena su tri dokumentarna filma iz Srbije.

Nagradjena su tri filma iz Srbije u različitim kategorijama:

- GRAND PRIX za najbolji dokumentarni film u kategoriji religioznog turizma ''Studeničke svetinje u Srbiji'' dobila je autor filma Ranka Velimirović. Producenti ovog filma su Libra film i VCF Zastava film.

- GRAND PRIX - Specijalno priznanje - dobio je autor Nebojša Ilić za dokumentarni film ''Mobi Dik-Zemlja koja plovi”.

- GRAND PRIX za najbolji film iz oblasti kulturološkog turizma pripao je Milici Paunović za njen autorski dokumentarni film ''Poruke svemiru”. Ovaj film je uradjen u produkciji filmskog studija ''Gama M'' iz Beograda.

Festival je trajao od 19. do 23. juna. Ove godine je učestvovalo pedeset osam zemalja sa svih kontinenata, a u konkurenciji je bilo dve stotine filmova.

Monday, June 24, 2013

U MAKEDONIJI NOVI FILM PO SCENARIJU GORDANA MIHIĆA

Pod jarkim suncem juga, na makedonskom delu priobalja Prespanskog jezera, nadomak turističkog naselja Oteševo, teče snimanje filma "Deca sunca", režisera Antonija Mitrićeskog, a po scenariju srpskog autora Gordana Mihića.

Najnoviji filmski projekat Mitrićeski snima u koprodukciji sa Srbijom, Crnom Gorom i domaćim "Horizont filmom" i "Revolušn produkcijom". U Mihićevoj ljubavnoj filmskoj priči glavne likove Angele i Marka tumače mladi glumci - Kire Đorevski, koji je diplomirao u Sofiji, i Ivana Pavlaković, studentkinja Fakulteta dramskih umetnosti u Skoplju.

Uz njih u filmu glume i Meto Jovanovski, Biljana Tanevska, Vlado Jovanovski, Milica Stojanova, Aco Dukovski, Đorđi Jolevski, Dančo Čevrevski, Kamka Tocinovski, Martin Mirčevski, Saško Kocev i troje dece. Kostimograf je Zorica Todorova Mladenović. Autor muzike u filmu, Vlatko Stefanovski, prvi put se pojavljuje ispred kamere, u epizodnoj ulozi "čoveka sa gitarom".

- Film će prikazati makedonsku familiju preko koje želim da napravim dijagnozu društva, presek svih njihovih stradanja, iluzija, iskušenja... Trudim se da obuhvatim mentalitet naroda, da ne pobegnem od istine koja me najviše interesuje u ovom filmu. Ljubav je svuda oko nas ista i pulsira u filmu. Ceo film snimamo "iz ruke", jer želim da ima dokumentaristički duh. Posebnu pažnju posvećujemo - svetlu - kaže Mitrićeski.

Opširnije ovde:  http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:440662-Snima-se-ljubavna-prica-sa-juga

MRDAKOVIĆEV MAMAROŠ PREMIJERNO U MOSKVI

Film "Mamaroš", reditelja i scenariste Momčila Mrdakovića, imaće u utorak svetsku premijeru, u glavnom takmičarskom programu Moskovskog filmskog festivala. Do kraja festivala (29. juna) planirana je još jedna projekcija.
U realizaciji "Mamaroša", autor je imao veliku pomoć nagrađivanog nemačkog reditelja i scenariste Fatiha Akina, koji je glavni producent ovog filma. Pravljenje "Mamaroša" trajalo je nekoliko godina, mnogo duže nego što je od planirano, tokom kojih je Mrdaković nailazio na različite prepreke. Film je konačno pred publikom, iako, po rečima reditelja, "mnogi nisu verovali u to". U srpske bioskope "Mamaroš" stiže na jesen.

Više ovde: http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:440666-Premijera-filma-Mamaros-u-Moskvi

Sunday, June 23, 2013

IGOR I IVAN BUHAROV LAUREATI NAGRADE FESTIVALA NA PALIĆU

Ovogodišnji dobitnici nagrade “Erste Underground Spirit” Festivala evropskog filma Palić, koja se dodeljuje za izuzetan rad na polju nezavisnog filma i jedinstvenu autorsku poetiku izgrađenu van glavnih tokova filmske industrije, su Igor i Ivan Buharov, autorski duo iz Mađarske.

Braća Buharov, Igor (Szilágyi Kornél) i Ivan (Hevesi Nándor), zajedno rade preko petnaest godinasnimajući nezavisne kratke, eksperimentalne, igrane i dokumentarne filmove.

"Svojim jedinstvenim izrazom obišli su mnoge festivale širom sveta osvajajući publiku jednostavnim, apsurdnim pričama o čudnim junacima i njihovim životima. Kombinujući razne filmske tehnike Buharovi stvaraju snolike vanprostorne i vanvremenske priče", navodi se u saopštenju.
Prvim dugometražnim igranim filmom “Usporeno ogledalo“ (Lassú Tükör, 2007) osvajaju nagrade na festivalu “Mediawave” i na mađarskom Nacionalnom filmskom festivalu. Poslednje ostvarenje „Bez kormila“ (Kormányeltörésben, 2011) inspirisan je istoimenom poemom  Ištvana Domokoša (Domokos István).

Pored filma, ovaj dvojac je radio i muziku za nekoliko filmova, ali i nezavisne muzičke projekte. Njihov rad uvek je na granici primenjene i filmske umetnosti. Zajedno sa Vasilom Kroatom (Vasile Croat) i Ištvanom Njolcašom (Nyolczas István) osnivaju grupu “Multiartist” koja je radila audio-vizuelne performanse, različite događaje, akcije, izložbe, koncerte, multimedijalne projekte. Takođe se bave i komponovanjem muzike za svoje filmove, a 1998. Godine su osnovali i svoj bend Pop Ivan čiju muziku opisuju kao “mešavinu stilova i atmosfera” (latino ritmovi sa elementima modernog džeza i savremenih kompozicija). Album “Hospital Hungary”, sa kojim su debitovali, izdat je 2001. godine, nakon kojeg je usledio još jedan, kao i brojni koncerti po Evropi.

Opširnije ovde:  http://www.popboks.com/article/29818

FUDBALSKI DUEL IZMEĐU GLUMACA IZ MONTEVIDEA I PRIPADNIKA POLICIJE

Svečanost povodom Dana policije na novosadskom stadionu "Karađorđe" završena je revijalnom fudbalskom utakmicom između ekipe filma "Montevideo, bog te video" i pripadnika policije.
Kondiciju i fudbalsko umeće odmeravali su s jedne strane glumci Miloš Biković, Nenad Heraković, Andrija Kuzmanović, Predrag Vasić, Rade Ćosić, Uroš Jovčić, Aleksandar Radojičić, Milan Nikitović i Ivan Zekić, kojima su pomogli reprezentativci Srbije Mateja Kežman, Marko Pantelić, Zoran Bata Mirković, Mihajlo Jovanović, Luka Ignjatović, David Miljković, Srđan Janković i Mladen Dabić.
 
Na drugoj strani bili su pripadnici policije, koji su se već dokazali kao odlični fudbaleri, jer su na ovogodišnjem svetskom prvenstvu u fudbalu za pripadnike policije u Majorki osvojili drugo mesto.

Juče ipak nisu imali sreće, a moguće da je uticaja imala i velika vrućina, pa su od filmadžija i fudbalskih reprezentativaca izgubili 1:0 u utakmici koja je odigrana u dva poluvremena od po deset minuta.
 
Ekipa "Montevidea" pobedila je zahvaljujući golu Mateje Kežmana, na pas Predraga Vasića, poznatijeg kao Mali Stanoje.

Više  ovde:  http://www.blic.rs/Zabava/Vesti/389576/Glumci-iz-Montevidea-igrali-fudbal-protiv-policajaca

Friday, June 21, 2013

EMIR KUSTURICA VEČERAŠNJI GOST EMISIJE LJUDI

- Ma on je lopov. On je jedan običan lopov, vešt lopov - kaže proslavljeni reditelj Emir Kusturica za Gorana Bregovića, svog nekadašnjeg saradnika na filmovima „Arizona drim” i „Andergraund”.

 - Ja sam toga postao svestan onog trenutka kad me je Igi Pop pozvao i rekao: kakav je to način da ja učestvujem u muzici koja postoji već, koja se potpisuje kao autorska, a ukradena je? Evo, Enriko Masijas je tužio! I Bregović je to izgubio. Međutim, njemu to ne smeta - rekao je Kusturica za emisiju „Ljudi” koja će biti emitovana večeras (19.00) na B92.

Kusturica kaže da je za falsifikat muzičke numere iz „Arizone drim” saznao nekoliko godina kasnije.

- To je došlo praktično posle „Andergraunda“. U „Andergraundu“ se on pokazao kao vrlo vešt sakupljač tih narodnih motiva, dotle da je malo falilo da nam i „Svilen konac” poturi kao svoju pesmu. Mi smo se razišli upravo na tome. On računa na bezobzirnost sveta u kome participira i da kad ukrade neku pesmu i zaradi na noj i plati to obeštećenje, da je opet dobar - konstatovao je reditelj.

Opširnije ovde:  http://www.blic.rs/Zabava/Vesti/389356/Emir-Kusturica-veceras-u-TV-emisiji-Ljudi-Brega-mi-prodavao-i-Svilen-konac-kao-svoju-pesmu

KOSTIMOGRAFKINJA BOJANA NIKITOVIĆ O SARADNJI SA PIRSOM BROSNANOM

Najpriznatija naša kostimografkinja, dobitnica Oskara za film „Marija Antoaneta“, ovog leta radi kostime za „November Man“, koji se snima u Beogradu. Bojana za „Blic“ kaže da je ponosna što s lakoćom u savremeni kostim oblači holivudskog zavodnika Pirsa Brosnana, glavnog glumca i producenta tog ostvarenja.

- Pirs pripada onom malom srećnom soju ljudi koji su prirodno elegantni i koji sve nose sa stilom. Rođeni je Džejms Bond, gospodin Pravi - rekla je za „Blic“ kostimografkinja Bojana Nikitović između dva seta na snimanju filma „November Man“.

Kakvi su utisci o Pirsu?
- Pirs i ja sarađujemo lako i lepo. Dobro je kada postoji uzajamno poverenje i uvažavanje između glumca i kostimografa, onda je sve mnogo lakše. Kostim pomaže glumcu da napravi karakter i izuzetno je važno da se u njemu oseća dobro.

 Kakav je Brosnan privatno i kako se oseća u Beogradu?
- On nas je sve na setu osvojio prirodnošću i opuštenošću. Davno je radio i u Beogradu i po celoj bivšoj Jugoslaviji, tako da na neki način poznaje grad, ljude i mentalitet. Čini se da baš voli Beograd i da uživa u njemu.

 Kako ste uopšte angažovani u filmu „November Man“?
- Andži, Anđelka Vlaisavljević me je ubedila da počnem da radim samostalno i zahvaljujući njoj sam dobila i svoj prvi američki film. Ona me je i sada preporučila za „November Man“. Zahvaljujući njoj radila sam s Rejfom Fajnsom u „Koriolanusu“, koji je bio jako važan za mene. To se ne zaboravlja.

Više ovde:  http://www.blic.rs/Zabava/Vesti/389150/Lako-je-saradjivati-sa-Pirs-Brosnanom-jer-je-rodjeni-gospodin

RADOŠU BAJIĆU PRETE ZBOG RAVNE GORE

Deseti  maj ‘41. Skoro je podne. Voz iz Zagreba stiže u železničku stanicu u Zemunu. Ljudi užurbano izlaze iz vagona, noseći sa sobom kofere pune različitih sudbina. Drugi ljudi ih na peronu čekaju raširenih ruku ili pognutih glava. Među njima, najnestrpljiviji - Slobodan Penezić Krcun i dve lepe, mlade dame, Davorjanka Paunović i Veselinka Malinska. Iščekuju najvažnijeg gosta. Krenuli su ka vagonima, kako bi ga što srdačnije dočekali. A onda, prolazeći kroz dim parne lokomotive, u sivom elegantnom odelu, sa šeširom i koferom u ruci, pojavljuje se on - Josip Broz Tito.

 Ovo je samo jedna od scena devete epizode serije “Ravna gora”, koja će se u režiji Radoša Bajića do 18. juna snimati u Vršcu. Prve klape pale su na železničkoj stanici, koja je do sada bila zanimljiva mnogim filmadžijama. Ovoga puta, ona je “odglumila” Zemun, te 1941. godine.

 - U ovom vozu su se pored Tita nalazili i ljudi koji su, bežeći od nastupajućih fašista i povampirenih ustaša, tražili sklonište. Sve se to dešavalo dva-tri meseca pre početka rata, kada se Srbija suočavala sa jednim od najžešćih građanskih ratova u istoriji čovečanstva, o čemu se upravo i govori u prvom delu trilogije - komentariše Radoš Bajić.

 Uprkos teškim finansijskim uslovima, kao i stalnim pritiscima, zbog teme kojom se bave, brojna ekipa, koja je uključena u ovaj veliki projekat “Kontrast studiosa” i RTS-a (oko 200 glumaca i više od hiljadu statista), snima sa puno entuzijazma i zadovoljstva.

- Istrajni smo i hrabro guramo napred. Teškoća ima na svakom koraku, lično trpim ogromne pritiske i pretnje, sa željom da mi onemoguće da ovo uradim do kraja, jer mnogi misle da ovaj najosetljiviji period srpske istorije treba gurnuti pod tepih i ostaviti ga da “živi” onako kako je lažno istorijski predstavljen. Ne, mi treba da pogledamo sebi u oči, da se suočimo sa traumama, kao što su to uradili mnogi evropski narodi, pa čak i istočni Nemci, i da krenemo dalje - uporan je u svojim namerama Bajić, dodajući da bi “država mogla mnogo više i širokogrudije da se osvrne na temu koja govori o najznačajnijim trenucima našeg identiteta”.

Opširnije ovde:  http://www.novosti.rs/vesti/spektakl.147.html:440134-Bajic-Prete-mi-zbog-Ravne-gore


Thursday, June 20, 2013

NA PIJACI U TREBINJU NASTAVLJENO SNIMANJE NOVOG KUSTURIČINOG FILMA

Posle dva dana snimanja u selima Klobuk i Uvjeća, poznati režiser Emir Kusturica u četvrtak je nastavio rad na novom ostvarenju - „Na mliječnom putu“, na području Trebinja. Na gradskoj pijaci snimane su masovne scene sa statistima. Glavni protagonista bio je sam Kusturica. Zbog obaveza pred kamerom, ali i iza nje, bio je objektivno sprečen da razgovara sa novinarima. Saznajemo, međutim, da će se sa statistima raditi i narednih pet dana. Planirane su sekvence ispred ovdašnjeg Sabornog hrama i u vinarijama. Najavljeno je i snimanje scene venčanja. U ovoj, prvoj fazi rada, filmska ekipa biće na okupu do 1. jula, a potom sledi pauza od tri sedmice. Film je nastao prema Kusturičinoj priči „U zmijskom zagrljaju“ iz zbirke „Sto jada“, koju su u drugom izdanju nedavno objavile „Novosti“, snimaće se i tokom jula, avgusta, septembra i oktobra. Prema rečima režisera, koji je i glavni protagonista, film se sastojati od tri metaforičke priče. Prva govori o vojniku u jednoj zemlji, u jednom ratu, čiji je zadatak da u selu nabavlja mleko i na magarcu ga doprema do svojih saboraca. On usput susreće zmije, koje je pokušavao da nahrani mlekom. One su u početku nepoverljive, ali vremenom prihvataju i mleko i vojnika. Dolazi kraj rata. Vojnik još jednom odlazi po mleko, ali ga zmija napadne. On je u borbi pobeđuje i odlazi u svoje selo gde zatiče stravičan prizor - svi stanovnici su zaklani.

U drugoj priči govori se o ženi koja je vojniku davala mleko. Ona je trebalo da se uda, ali na svadbu upada protivnička vojska i ubija sve svatove i goste. Žena u očajanju skače u bunar, odakle je vojnik spasava i oni beže pred napadačima. Tokom potere devojka se žrtvuje za svog spasioca, ulazi u minsko polje i gine.

 U trećoj priči bivši vojnik je pustinjak i monah, koji, kada završi svoje dnevne obaveze, natrpa ruksak kamenom i s njim se penje na vrh kamenite litice da bi ga istresao.

Opširnije ovde:  http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:440089-Kustra-sa-obe-strane-kamere

EMOTION OTKUPIO PRAVA ZA SRPSKU VERZIJU SERIJE ER

Firma "Emotion" je otkupila licencu za domaću adaptaciju slavnog serijala „ER“, koji je Džordža Klunija vinuo među zvezde. Goran Stamenković, vlasnik i direktor ove produkcijske kuće, kaže za „Blic“ da je to tek početak saradnje s prestižnim „Vorner brosom".

 - Ovaj projekat će biti regionalan, pre svega zbog budžeta. Iz „Vorner brosa“ će nas obučavati kako se prave serije od ozbiljnih dramskih struktura do sitkoma. Ovih dana njihovi producenti su s našim ljudima i upoznaju se s tim kako mi radimo. Oni nam daju sugestije šta možemo da popravimo. Na jesen mi idemo u Ameriku da na licu mesta vidimo kako oni rade - kaže Stamenković.

Priča o doktorima u Srbiji i drugim zemljama regiona, smatra Stamenković, nije drugačija nego ona u Americi.

- To je serija koja prati hrabre doktore koji nisu savršeni, imaju mnoge mane, ali koji pre svega obožavaju svoj posao i kad su u situaciji da spasu nečiji život, postaju pravi heroji. Oni rade u jako lošim uslovima, imaju niske plate, ali im ne pada na pamet da pređu i rade u privatnim bolnicama u luksuznim uslovima i za dobre plate. Oni se, pre svega, bore za ljudski život onih koji nemaju novca i zavise samo od njih. Zar nisu stanje u Srbiji i uslovi u našem zdravstvu idealni za ovakav zaplet? - dodaje Goran Stamenković.
Više ovde:  http://www.blic.rs/Zabava/Vesti/388935/Srpska-verzija-serije-ER-trazi-se-Dzordz-Kluni

STIGLE PRVE VIDEO NAJAVE ZA SINĐELIĆEVE I PAPIJEVU EKIPU


Priča je ista, samo umesto španskig jezika i glumaca, dobijate srpsku postavu. To nas očekuje u serijama "Sinđelići" i "Papijeva ekipa" za koje su snimljeni i trejleri.

Više ovde: http://www.blic.rs/Zabava/Vesti/389028/Pogledajte-prve-snimke-iz-domace-verzije-serija-Seranovi-i-Pakov-svet

KATARINA RADIVOJEVIĆ KAO VLAŠKA VEŠTICA U NASTAVKU ZONE MRTVIH

U današnjem broju magazina Blic Puls Katarina Radivojević  otkriva da  uskoro kreće snimanje filma Gnev mrtvih, nastavka Zone mrtvih od pre nekoliko godina. U Gnevu mrtvih Katarina Radivojević  tumačiće lik vlaške veštice Morene, a partner će joj biti Slobodan Sloba Stefanović.

Wednesday, June 19, 2013

KRENULO SNIMANJE SERIJE ODELJENJE


Na male ekrane od jeseni stiže prava domaća policijska priča. Ovog vikenda u Beogradu je počelo snimanje serija “Odeljenje” o policajcima koji se bore protiv narkomanije.

U Šumicama, na košarkaškim terenima, zatekli smo ekipu koja je po najvećoj vrućini snimala scenu pilot epizode “Odeljenje”. Scenario za ovu akcionu dramu sa primesama komedije su uradili Vuk Ršumović i Dušan Bulić, dok je režija poverena Urošu Tomiću i Nikoli Ležaiću.

- Sada je na setu scena potere i hapšenje dilera droge. Inspektore IV odeljenja Cviju i Stanišića tumače Marko Janketić i Bojan Žirović, dok dilera Snupija igra Bojan Lager - kaže Ognjen Janković, direktor producentske kuće “Vision team”, koja stoji iza serije “Odeljenje”.

On dodaje da je priča je potresna, i već u pilot epizodi gledaocima sledi emotovni šok. Kaže, nisu želeli da “umiju realnost, već je njihov odnos prema tematici krajnje brutalan”

U pilot epizodi pojaviće se i Anica Dobra u ulozi majke dilera Snupija. Ona predstavlja otelotvorenje raspale srpske porodice.

U epizodnoj roli biće Dragan Petrović Pele kao advokat. Pored njih, uloge tumače i Igor Benčina, Miloš Timotijević, Goran Šušljik... Od 15. avgusta biće urađeno još jedanaest epizoda.

Više ovde: http://www.blic.rs/Zabava/Vesti/388538/Anica-Dobra-kao-majka-dilera-droge

FILM LJUBAV DOLAZI KASNIJE NAGRAĐEN U BARSELONI

Film Hadži-Aleksandra Đurovića "Ljubav dolazi kasnije" dobio je nagradu za izuzetnu dramsku naraciju na Barselona film festivalu.

Uključujući filmove iz više od 50 zemalja, Filmski festival u Barseloni predstavlja izuzetna ostvarenja u više kategorija: dugometražni, kratkometražni, dokumentarni, studenski, animirani film, muzički video i scenario.

Tuesday, June 18, 2013

EMIR KUSTURICA U KLOBUKU OTPOČEO SNIMANJE FILMA NA MLIJEČNOM PUTU

U srednjevekovnom gradu Klobuk, nadomak Trebinja, u utorak je počelo snimanje novog filma proslavljenog reditelja Emira Kusturice, čiji je radni naslov „Na mliječnom putu“. Snimanje se nastavlja u četvrtak u selu Uvjeća, pa zatim u centru grada na Trebišnjici.

Da podsetimo, film „Na mliječnom putu“, zasnovan je na rediteljevoj priči „U zmijskom zagrljaju“, iz zbirke „Sto jada“ čije je drugo izdanje nedavno objavila Kompanija „Novosti“. Film će se sastojati iz tri dela - priče o zmiji, ljubavi i monaštvu. Jedan deo snimljenog materijala za ovaj film, pod imenom „Pravoslavlje“, prikazan je na otvaranju bioskopa u Andrićgradu, oktobra prošle godine. U ovoj priči, kao i u celom filmu glavnu mušku ulogu, pravoslavnog monaha tumači sam reditelj. Već taj segment bio je dovoljan da zagolica maštu publike: hercegovački krš, Kusturica u koži monaha, molitva u kamenoj ćeliji... Kroz vinograde monah stiže na liturgiju u manastir Tvrdoš. Tu puni ruksake kamenom, i kreće prema vrhu brda, da bi sav taj životni teret sručio niz liticu...

Glavnu žensku ulogu u novom Kusturičinom filmu tumačiće italijanska diva Monika Beluči, a jedna od bitnih rola poverena je Slobodi Mićalović. Film se pravi u meksičkoj produkciji, a njegova premijera trebalo bi da bude početkom maja u Kanu. Uz manje pauze, biće sniman do kraja oktobra.

Prema ranijim najavama, Monika Beluči će u Trebinje doputovati krajem jula ili početkom avgusta i biće smeštena u jednom od ovdašnjih hotela.

Izvor: http://novosti.rs/vesti/kultura.71.html:439678-Kusturica-poceo-snimanje-u-Klobuku

U PETAK U PROSTORIJAMA FCS-a PREDSTAVLJANJE KINJIGE PAVLA LEVIJA

U petak, 21. juna 2013. godine u 12 sati u prostorijama Filmskog centra Srbije, biće održana promocija knjige: KINO DRUGIM SREDSTVIMA, autora Pavla Levija u izdanju Muzeja savremene umetnosti i Filmskog centra Srbije.

O knjizi će govoriti Pavle Levi, autor, Slobodan Šijan, filmski reditelj i publicista i urednici izdanja Dejan Sretenović i Miroljub Stojanović.

NIKOLA ĐURIČKO GOST NA VEČERAŠNJOJ PREMIJERI SVETSKOG RATA Z


Naš poznati glumac Nikola Đuričko koji je imao priliku da u ovom ostvarenju sarađuje rame uz rame sa svetskom zvezdom Bredom Pitom, pozdraviće publiku u Sava Centru pre početka peremijerne projekcije filma Svetski rat Z (World War Z) Marka Forstera.

IVAN JEVTOVIĆ O ULOZI U PUTU RUŽAMA POSUTOM I MNOGO ČEMU JOŠ

Premijera filma o princezi Oliveri „Put ružama posut“ najavljena je na leto, prema nekim ranijim spekulacijama, na Vidovdan. Šta priča o princezi koju je Srbija poslala u Bajazitov dvor nakon Kosovske bitke kao zalog miru oduzima ili dodaje kosovskom mitu? Sa druge strane, zašto je ovaj deo priče o čuvenoj 1389. godini čujemo možda prvi put?

Uloga Bajazita Prvog u ovom filmu povod je za intervju sa Ivanom Jevtovićem, pozorišnim, filmskim glumcem i frontmenom benda Deca loših muzičara. Imalo je, doduše, i drugih povoda. Jevtović igra u komadu koji se, kako kaže, pojavio u Ateljeu 212 u pravi čas – “Revizor”. Za reviziju i preispitivanje je, izgleda, mnogo toga: srpski fim, umetnička hrabrost, perspektiva mladih muzičara. Jedino se „poetika Pinka“ uprkos svemu održala.

Reditelj filma o Oliveri Marko Novaković je rekao da srednjovekovni period nije mnogo obrađivan u srpskoj kinematografiji. Kako je to moguće kada je srednji vek “mitski” deo srpske istorije?

Tu fantastičnu priču o Oliveri nam nikada nisu ispričali, ni u osnovnoj, ni u srednjoj školi. Sećam da nam je u školi pominjano da je posle Kosovske bitke, Bajazit, kada je čuo za smrt oca, pogubio starijeg brata Jakuba i da je postojao neki ratni ugovor, ali bez ikakvih detalja. Priča filma „Put ružama posut“ je istinita i ima fantastičan zaplet za holivudsku melodramu. Mi smo baš upoređivali sa nekim drugim antologijskim filmovima i čitali neke drame. Olivera je jedna od velikih herojskih ličnosti koja je uspela zahvaljujući svojoj žrtvi i odnosu sa Bajazitom da sačuva Srbiju koja je mogla da bude pregažena kao neke države iz okruženja.

Đuza Stoiljković mi je, doduše, rekao da je kao klinac gledao dramu o Oliveri u Kruševcu. Kada je čuo da ja to snimam, rekao mi je : „Pa, to je divna priča. Ja sam kao dete plakao“. To je bilo kada je Đuza bio mali, znači, pre mnogo decenija i priča je očigledno zaboravljena.

Je l zapravo reč o tome da smo se zaustavili na Kosovskom boju i da nas događaji nakon toga nisu zanimali?

Vidovdan je u našem narodu uzidan kao kraj svih krajeva i to je blesavo. U mojoj osnovnoj školi nastavnica istorije nas je svakog časa preslišavala tu 1389. godinu kao mantru. Očigledno je postojala potreba srpske političke elite da tu godinu zapamte. Ja se sa tim ne slažem. Bio sam na nekom festivalu dečijih pozorišta u Istanbulu i tamo smo upoznali neke turske istoričare. Tada su nam oni u nekom razgovoru rekli: „Našem narodu ta bitka uopšte nije poznata, mi istoričari znamo za Kosovski boj kao jednu od usputnih bitaka u tom trenutku, a glavni cilj Osmanske imperije je bio Beč“. Da se ne lažemo, metropola na Balkanu u to vreme nije postojala.

Da li je lik Bajazita prva istorijska ličnost koju igrate?

Zbog boje kože nisam ni mogao da budem baš mnogo likova iz srpske istorije. Obradovao sam se prošle godine kada je bila priredba povodom Kumanovske bitke. Zvali su me da budem Aleksandar Karađorđević koji jeste bio malo tamnoput. To je ta jedna uloga pre Bajazita.

Više ovde: http://www.b92.net/kultura/intervjui.php?nav_category=1083&nav_id=723922

Monday, June 17, 2013

PRETPREMIJERA FILMA TOP JE BIO VREO U KOZARSKOJ DUBICI 22. AVGUSTA

Nadam se da će 22. avgusta u Kozarskoj Dubici biti pretpremijerno prikazan film “Top je bio vreo”. Osnovni razlog zbog kojeg dve godine od završetka snimanja čekamo premijera je nedostatak novca za postprodukciju.

Rekao je ovo za “Glas Srpske” glumac i producent Tihomir Stanić i dodao da su tokom snimanja filma “Top je bio vreo” morali da savladavaju razne prepreke.

- To je u velikoj meri ugrozilo budžet filma i plan snimanja. Međutim, iskreno se nadam da smo sve prepreke savladali, tako da publici možemo konačno predstaviti dugoočekivani film “Top je bio vreo” - rekao je Stanić i podsjetio da je film nastao po istoimenom romanu Vladimira Kecmanovića, a da režiju potpisuje Slobodan Skerlić.

GLAS: Dokle se stiglo sa pripremama za snimanje filma o Jasenovcu?

STANIĆ: Filmskom produkcijom sam i počeo da se bavim da bih snimio film o Jasenovcu i Diani Budisavljević, koja je na hiljade dece spasla od sigurne smrti u tom monstruoznom logoru. Dosadašnje iskustvo pomoglo mi je da oformim tim koji je u stanju da odgovorno realizuje ovaj značajan projekat i mislim da smo uspeli da napravimo plan snimanja i finansiranja, koji je, uprkos finansijskoj krizi, moguć i ostvariv. O detaljima tog plana moći ćemo da govorimo više tek kada dobijemo definitivnu potvrdu i ugovore sa finansijerima, ali dogovori su u principu napravljeni i postoji velika mogućnost da snimanje počne u julu 2014. godine. Voleo bih da se premijera filma održi 22. aprila 2015. godine, jer se tada navršava 70 godina od proboja preživelih logoraša.

GLAS: Šta je sa filmskim projektom “Granice, kiše”?

STANIĆ: Veliki deo filma je snimljen i izmontiran, a u avgustu će u Trebinju biti snimljene još neke scene. Pošto je reč o koprodukciji Republike Srpske, Crne Gore i Srbije, morali smo sačekati odluke i sredstva iz svih tih fondova. Bolest i smrt mog brata Bogdana Stanića, koji je bio izvršni producent tog filma, sprečila nas je da sve završimo prošle godine.

GLAS: Da li će Vas publika uskoro moći gledati u nekim novim ulogama?

STANIĆ: Ovih dana nastavljamo snimanje filma “Mali Budo” u režiji Danila Bećkovića. Pojavljujem se u serijama “Vojna akademija” i “Otvorena vrata”, a igram i u svojim starim predstavama. Sa Darom Džokić i Isidorom Minić radim pozorišnu predstavu po tekstu Ivane Dimić. Dobio sam i neke zanimljive ponude za uloge u filmovima koje ne produciramo, ali su sve moje glumačke i životne ambicije podređene realizaciji filma o Jasenovcu.

Opširnije ovde: http://www.glassrpske.com/kultura/film/Stanic-Premijera-Topa-22-avgusta-u-Dubici/lat/122896.html

U MAJU 2014. KREĆE SNIMANJE NASTAVKA ZONE ZAMFIROVE

Nastavak  "Zone Zamfirove" snimiće se u maju sledeće godine na Vlasinskom jezeru, a film će režirati Jug Radivojević. U međuvremenu, gradi se filmsko selo, koje bi prema projektu, posle završetka snimanja trebalo da ostane etno-selo, koje će predstavljati atrakciju.

- Pregovori su završeni, potpisali smo ugovor o saradnji i vrlo smo zadovoljni što će se nastavak kultnog filma snimati baš na Vlasinskom jezeru - kaže Novica Tončev, predsednik opštine Surdulica.

Kako je "Novostima" potvrđeno, u nastavku filma igraće uglavnom glumci iz prvog dela. Radivojević je najavio, da se u drugom delu mogu očekivati i neka nova lica. Muziku će komponovati Nenad Milosavljević (Neša Galija) koji je radio muziku i za prvi deo filma.

Izvor: http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:439518-Katarina-Radivojevic-i-Vojin-Cektovic-u-nastavku-Zone

FESTIVAL SRPSKOG FILMA U PEKINGU I ŠANGAJU

Festival srpskog filma u Kini održaće se u Pekingu i Šangaju od 18-22. juna 2013.

U organizaciji Biroa za film i Državne uprave za štampu, izdavaštvo, radio, film i televiziju Narodne Republike Kine, Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije i Filmskog centra Srbije, uz podršku Ministarstva spoljnih poslova Republike Srbije, Ambasade Republike Srbije u Pekingu i Ambasade Narodne Republike Kine u Beogradu, ovo je drugi po redu "Festival srpskog filma u Kini".

U okviru "Festivala srpskog filma u Kini" biće predstavljeni filmovi: "Miris kiše na Balkanu", reditelja Ljubiše Samardžića, koji će i svečano otvoriti manifestaciju, "Kad svane dan", Gorana Paskaljevića, "Šešir profesora Koste Vujića", Zdravka Šotre, "Beogradski fantom", Jovana Todorovića i "O Gringo", Darka Bajića.

Četvoročlanu delegaciju iz Srbije, koja će prisustvovati ovoj manifestaciji i boraviti u Pekingu i Šangaju čine: Radoslav Pavlović, savetnik za kulturu Predsednika Republike Srbije, Dejan Karaklajić, predsednik Upravnog odbora Filmskog centra Srbije, Miroslav Mogorović, producent i Tamara Dragičević, glumica.

Tokom boravka, delegacija će prisustvovati svečanom otvaranju manifestacije 18. juna u Pekingu i 21. juna u Šangaju, i srešće se sa predstavnicima Biroa za film, Kineske filmske korporacije za koprodukcije, Šangajskog međunarodnog filmskog festivala i Šangajske opštinske uprave za kulturu, radio, film i televiziju.

PRVA KLAPA KUSTURIČINOG NOVOG FILMA IPAK U OKOLINI TREBINJA

Prva klapa novog igranog filma proslavljenog reditelja Emira Kusturice neće pasti ovih dana u Mokroj Gori, kako je planirano, već narednih dana na Klobuku kod Trebinja. Plan snimanja promenjen je iz tehničkih razloga, a filmska ekipa predvođena dobitnikom dve kanske "Zlatne palme", u utorak se seli u RS.

Pored Kusturice, obelodanjeno je da će u ratnom filmu "sa ovih prostora" igrati Monika Beluči i Sloboda Mićalović.

Izvor: http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:439517-Kusta-snima-u-Trebinju

SEDAM I PO MIROSLAVA MOMČILOVIĆA NA RTS1 VEČERAS OD 21

U sedam priča "iz kraja", koje povezuje lajtmotiv sedam smrtnih grehova, na komičan način tretira se svakodnevica Novobeograđana opsednutih svojim sitnim slabostima i vođenih strastima.

Gordost, očajanje u lenjosti, zavist, gnev, srebroljublje, razvrat i neumerenost u jelu i piću - to jesu biblijski gresi, ali u savremeno doba postaju skoro apsurdni u kontekstu mnogo gorih i većih civilizacijskih problema.

SREBROLjUBLjE: Keboja (Branislav Trifunović) i Radule (Nikola Vujović) su dangube koje žele da kod fudbalskog asa Maradone izazovu sažaljenje, šaljući mu patetična pisma i video-kasete, ne bi li se domogli hleba bez motike, no pohlepa ih odvodi u ludilo.

OČAJANjE U LENjOSTI: Simke (Nikola Đuričko) i Konda (Boris Milivojević) su prefinjeni lopovi, koje mrzi čak i da se popnu do vrha solitera, da bi obili bogataški stan.

GNEV: Tadija (Miloš Timotijević) je bilder na steroidima, koji želi da se osveti za poniženje koje je doživeo kao neugledni klinac.

RAZVRAT: Obrad (Branko Vidaković) i Radoje (Boris Komnenić), političar i inspektor koji se upoznaju putem interneta, dele istu voajersku strast - vole da gledaju devojčice, ali nikada ne prelaze granicu pedofilije.

GORDOST: Srđan (Gordan Kičić) i Zorica (Ljubinka Klarić) su bračni par, koji pred milionskim auditorijumom kviza iznosi svoj prljav veš, zbog čega gube mogućnost da osvoje milion dinara.

NEUMERENOST U JELU I PIĆU: Adam (Nenad Jezdić) i Verica (Nataša Marković) rado dolaze na koktele i otvaranje izložbi, samo da bi se dobro najeli i napili, sve dok ne pojedu i izložbeni eksponat - pihtije od ljudskog sala.

ZAVIST: Musa (Miša Samolov) i Banjac (Srđan Miletić), sredovečne dangube, zavide izbeglici iz Bosne, Buretu (Mladen Nelević), jer se snašao i otvorio ćevabdžinicu.

Režija: Miroslav Momčilović

Izvor: http://www.rts.rs/page/tv/sr/story/20/RTS+1/1343984/Sedam+i+po.html

DANIJEL KALPARSORO I NOVI KADAR DIMITRIJE VOJNOV O PROJEKTU SVI PANTERI SU PINK

Španski reditelj Danijel Kalparsoro se beogradskoj publici na ovogodišnjem festivalu „Blockbuster“ predstavio filmom „Vatrena trka“, a trenutno radi na filmu u nemačko-špansko-srpskoj koprodukciji pod nazivom „Svi panteri su pink“ o legendarnoj grupi profesionalnih balkanskih pljačkaša "Pink Panter". Scenario za film napisao je poznati srpski dramaturg i scenarista Dimitrije Vojnov, inspirisan istinitim događajima i scenarijom Bojana Vuletića.

Kao gost festivala „BLOCKBUSTER“, Danijel Kalparsoro je posetio Beograd, a mi smo imali prilike da u razgovoru sa njim i scenaristom Dimitrijem Vojnovom saznamo više o predstojećem filmu.

Blic: Kada ste prvi put čuli za grupu “Pink Panter”?


D.K. - Priču sam prvi put čuo od španskog producenta Huana Gordona, koji će učestvovati na filmu. On mi je poslao scenario Dimitrija Vojnova koji mi se odmah svideo. To je akciona komedija sa specifičnim tonom koji potiče iz Dimitrijevog načina pisanja.

- Priča je jedinstvena jer ima taj neki poseban, srpski humor, priča Kalparsoro.

Pink Panteri su u svojim akcijama leteli iz Srbije, krali po celoj Evropi i vraćali se u Srbiju gde su ponovo bili bezbedni. To je kao neka vrsta osvete za ratove na ovim prostorima i intervencije NATO-a u Bosni i na Kosovu. Ovaj način reagovanja je prirodan, ali i značaj jer Evropska unija ima ogromnu kontrolu nad svim zemljama, pogotovo onim koje nisu u njoj, priča Kalparoso za Blic.

-Ovaj film ima tu političku ironiju. Kada kažu da je Evropa, Evropa ljudi, u stvari je Evropa država i ostalih ljudi koji rade za bogate. Mislim da je cela poruka ove akcione komedije da, kroz dosta humora, pokaže da morate pronaći način da budete slobodni u Evropi, a mislim da samo Srbi mogu na ovaj način da se pobune, svaka zemlja je drugačija, ali nisu svi spremni da reaguju na lošu situaciju.

Blic: Da li se već znaju datumi i lokacije snimanja?

Snimanje će krenuti sledećeg maja, trajaće 10 nedelja i uključiće rad u više zemalja. Dve nedelje ćemo snimati u Španiji, 4 nedelje u Srbiji i Hrvatskoj i 4 nedelje u Nemačkoj.

Blic: Koliko veliku produkciju očekujete s’ obzirom da je u pitanju akcioni film?

D.K. – Svakako velika produkcija, mada mi volimo da kažemo da je će to biti jeftina velika produkcija. Amerikanci bi to uradili sa mnogo većim budžetom, ali imaćemo sasvim dovoljno sredstava.

Više ovde: http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/388446/Danijel-Kalparsoro-Pljackaska-grupa-Pink-Panter-kao-osveta-Evropi

MONOGRAFIJA DODIR VEČNOSTI NA FESTIVALU EVROPSKOG FILMA PALIĆ 2013.

Na jubilarnom 20. Festivalu evropskog filma Palić, koji se održava od 13. do 19. jula, biće predstavljena monografija "Dodir večnosti" o dobitnicima prestižne nagrade "Aleksandar Lifka".

Ovo priznjanje od 2000. godine FEF Palić dodeljuje velikanima iz Evrope i Srbije za izuzetan doprinos evropskoj kinematografiji. Lista dobitnika potvrđuje da je reč o umetnicima koji su se svojim filmovima upisali u antologije nacionalne, evropske i svetske kinematografije. Osim što su nosioci najvećih domaćih i svetskih filmskih priznanja, oni su stvaraoci koji su, unoseći specifičnu autorsku notu, istražujući medij filma i otkrivajući drugačiji pogled na svet, obogaćivali filmsku umetnost i određivali njen tok. Među dobitnicima su reditelji, scenaristi, glumci, kompozitori...

Autor monografije, koja će u dvojezičnom formatu (na srpskom i engleskom jeziku) biti promovisana na Festivalu je filmski kritičar Nebojša Popović, a izdavač je FEF Palić.

“Cilj monografije je da sve nas podseti na najvažnije trenutke u opusima dobitnika nagrade ’Aleksandar Lifka’. To je, s jedne strane, lako i lepo, a s druge i jako teško, jer toga ima mnogo i nije nimalo jednostavno ako želite da na prostoru od nekoliko stranica sažmete sve ono što o tako značajnim autorima i delima treba reći. A zatim, dela mnogih dobitnika nagrade ’Aleksandar Lifka’, a reč je vrlo često i o remek-delima, odavno nisu ili su veoma retko prisutna na malim i na velikim ekranima. Monografija treba da podseti na ta dela i da ukaže na mudru odluku Festivala evropskog filma Palić da u našoj sredini otrgne od zaborava neke od najvećih dometa evropskog i svetskog filma”, kaže Nebojša Popović.

Ukazujući počast dobitnicima, Festival evropskog filma Palić je doživeo da mu se kao festivalu počast i vrati. U prilog tome govori podatak da su 23, od ukupno 26 dobitnika lično primila nagradu “Aleksandar Lifka”.

Dobitnici su svojim boravkom na Paliću, bilo da je on, kao u slučaju Kena Louča (Ken Loach), trajao svega petnaestak sati ili sve vreme Festivala u slučaju većine, ostavili trag koji će biti registrovan u monografiji kroz fotografije i u formi izjava, intervjua, koje je napravio autor monografije ili odlična novinarska ekipa koja vrlo stručno radi svake godine Festivalske novine.

Ovogodišnji dobitnici nagrade "Aleksandar Lifka" su proslavljeni ruski režiser i glumac Nikita Mihalkov i jedan od najvećih domaćih filmskih stvaralaca Emir Kusturica.

Opširnije ovde: http://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&yyyy=2013&mm=06&dd=17&nav_id=723758

NAGRADA ZA KRUGOVE I U PORTUGALIJI

Nakon Sundance festivala, Berlina, Visbadena, Barija, Sofije, domaći film Krugovi ponovo je nagrađen međunarodnim priznanjem.

Na filmskom festivalu Festroia u Portugalu film je osvojio dve nagrade, za najbolju režiju i najbolju fotografiju.

Krajem meseca učestvovaće na takmičenju u Valensiji, za nagradni fond od 30.000 eura, za pomoć distribuciji.

Saturday, June 15, 2013

NA REVIJI BLOCKBUSTER ANIMIRANIM MIKRO-TIZEROM NAJAVLJEN PROJEKAT SVI PANTERI SU PINK

„Svi panteri su pink” naziv je filma u nastajanju, a tema ove akcione komedije biće legendarna grupa profesionalnih balkanskih pljačkaša „Pink panter”.

Scenario za film piše Dimitrije Vojnov, po priči Bojana Vuletića, reditelja filma „Praktičan vodič kroz Beograd sa pevanjem i plakanjem”, a srpski koproducent filma biće Miroslav Mogorović, koji je u okviru svoje producentske kuće „Art i popkorn” realizovao dramu „Ljubav i drugi zločini”, Stefana Arsenijevića.
„Svi panteri su pink” zasnovan je na istinitoj priči o grupi kriminalaca koji su organizovali pljačke širom Evrope. Film će slikati pljačkaše koji već godinama nadmudruju policiju a imaju zajednički cilj – da izvedu poslednju spektakularnu pljačku.

„Svi panteri su pink” biće realizovan u nemačko-špansko-srpskoj koprodukciji, a film će režirati Daniel Kalparsoro, koji je danas boravio u Beogradu, zbog dogovora oko snimanja.

Ovaj španski reditelj, scenarista i producent rođen je u Barseloni, a veći deo svoje karijere radio je za špansku televiziju. Njegovi TV filmovi „Kazna”, „Bes” i „Nevin” naišli su na pozitivne reakcije kritike. Prvi dugometražni film, šokantni „Skok u prazno” snimio je 1995, i osvojio priznanje za najbolji film na festivalu u Bogoti i nagradu evropskog žirija na festivalu u Anžeru u Francuskoj.

Režirao je filmove „Ratnici”, „Nestao”, „Asfalt” i „Osvajač”, a njegovu poslednju akciju „Vatrena trka” srpska publika videla je večeras u Centru „Sava”, od 18.30 sati, u okviru letnje revije hitova „Blokbaster”.

Opširnije ovde:  http://www.politika.rs/rubrike/spektar/zivot-i-stil/Film-o-balkanskim-Pink-panterima.lt.html

GORAN RADOVANOVIĆ O SVOJOJ ENKLAVI, KOSOVU, VELIKIM TEMAMA, STIDU, NORMALNOSTI...

Nenormalno ne može biti normalno. Kad nešto nije normalno, onda to treba reći - kaže Goran Radovanović, reditelj koji je završio snimanje filma „Enklava” čija se premijera očekuje krajem godine.

Uz uzdah i čašu vina, tonom koji odaje zadovoljstvo, Goran Radovanović veli: „Odahnuo sam kad je pala poslednja klapa.“ Razgovaramo o scenariju, o njegovim motivima da se bavi pričom o Kosovu, o životu ljudi u enklavama:
- Po duhu sam čovek iz XIX veka, osećam odgovornost da treba da govorim o nečemu što je i od opšteg značaja. Kosovo i Metohija su velika tema: socijalna, politička, duhovna... - veli Radovanović.

Pričajući o kompleksnosti teme i o tome šta je u rediteljskom smislu fokusirao, kaže:
- Ljubav i identitet. Naš identitet počiva i na našoj prošlosti koja je obeležena jednim kolektivnim duhom koji se temelji na hrišćanskim vrednostima. Scenario, odnosno priča je surova, jer je stvarnost takva. Sve ono što čitamo po štampi to postoji u filmu. Kamenovanje autobusa, rušenje groblja.. . To je nešto što se percipira kao deo normalnosti! Suluda normalnost. Možemo li uopšte sagledati stepen apsurdnosti činjenice da je to postalo normalnost.

 Identitet je ključna tema filma:
- Drama u filmu je - identitet. On se temelji na nečemu što je neko izgradio pre nas. Mi to treba da umemo da nosimo na pravi način. Da se ne stidimo, da ne bežimo od onog što jesmo. Siromašni smo, nemoćni smo. Ali ništa nam ne vredi da se stidimo toga. Ako se suočimo s tim, mi smo već korak bliže tome da budemo jaki, a ako ima još malo ljubavi, eto i nade, a ako ima nade, eto i budućnosti.

Opširnije ovde:  http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/388113/Goran-Radovanovic-Nemocni-smo-suocimo-se-s-tim


KUSTURICA O GAVRILU PRINCIPU I POKUŠAJIMA PREKRAJANJA ISTORIJE


Približava se stogodišnjica Prvog svjetskog rata i već se oštre istorijska pera, a među njima prednjači engleska istoričarka Margaret Mekmilan, koja, kako sama kaže, piše knjigu u kojoj neće štediti Srbe, a istoričar Kristofer Klark pokret "Mlada Bosna" uporedio je sa Al Kaidom, naveo je režiser Emir Kusturica.

"Teza engleske istoričarke je kako smo mi srušili austrougarsku carevinu, a sada smetamo Americi, koja je, prema mišljenju ove autorke, ono što je nekada bila slavna Austrougarska", istakao je Kusturica u kolumni pod naslovom "Pobunjeni anđeli" za list "Pres".

Napomenuvši da Gavrilo Princip nije pucao na Franca Ferdinanda u Beču, nego na okupiranoj teritoriji, Kusturica je istakao da za Kristofera Klarka to ne bi bio podatak, ali je za njega to veoma važno.
Kusturica je upitao šta bi rekao gospodin Klark kada bi znao da su nacisti prilikom vojnog ulaska u Sarajevo 1941. skinuli mramornu ploču na kojoj je bila posveta mladobosancima.

Po završetku Drugog svjetskog rata tabla je vraćena, a Principove stope utisnute su u asfalt. Most preko puta mjesta gdje je Princip izvršio atentat dobio je ime Gavrila Principa.

Šta god se dešavalo u Bosni za vrijeme posljednjeg rata, naglasio je proslavljeni režiser, treba zabilježiti da je tabla Mlade Bosne ponovo skinuta i da je most koji se zvao Principov prestao tako da se zove.
On je podsjetio da je vojska Alije Izetbegovića skinula ploču i uništila stope Gavrila Principa, vajarski rad Voje Dimitrijevića.

"Ja sam preko puta tog mosta rođen. Prve sarajevske zime sam se igrao, preko puta, u parku Cara Dušana... Zašto mene nema na tom mostu, pitam se nekada. Upravo zbog toga što se više ne zove tako. Najviše zbog nemogućnosti da se odvojim od učenja i osjećanja koja su utkana u moje pamćenje kada sam bio dječak...", naglasio je Kusturica u kolumni za "Pres".

On je naveo da bi želio Mekmilanovoj, a posebno Kristoferu Klarku, da sugeriše na činjenice iz istorije bezakonja na Balkanu, a to je istina o suđenju mladobosancima.

"Kako je u sarajevskoj kasarni počelo suđenje za veleizdaju i pošto niko od revolucionara nije imao novac za advokata, sud im je dodijelio sudskog advokata, austrijskog državljanina Rudolfa Cislera. Ni sud, a najmanje tadašnja vlast, nije mogla ni da pojmi šta će im se desiti sa gospodinom Cislerom, austrijskim advokatom. On je na suđenju između 12. i 23. oktobra dokazao da sudska vlast nije imala pravno pokriće za teret koji je stavila na Gavrila Principa. Gavrilo Princip nije mogao biti optužen za veleizdaju iz dva razloga! Austrijski, ali i ugarski parlament nikada nisu izglasali aneksiju BiH pa ona, prema tome, pravno nikada nije ni postala teritorija austrougarske carevine. Dakle, izigravanje ideja o zakonu i pravu kao osnovnom načelu nisu samo specijalitet balkanskih zemalja. Kada pogledamo suđenja koja se odvijaju danas, pred našim očima, nelegalnost procesa postaje pravilo", istakao je Kusturica.

Nakon sudskog procesa, naveo je on, život bečkog advokata bio je u opasnosti, jer ga je "rulja čekala ispred kasarne da ga linčuje, pa su Cislera stavili u bure ulja, iznijeli ga i tako mu spasili život".
"Dogodine, na zakazanoj 'proslavi', u Sarajevu neće imati koga da spasavaju", naglasio je Kusturica u kolumni "Pobunjeni anđeli".

Izvor:  http://www.nezavisne.com/novosti/bih/Kusturica-Princip-nije-pucao-na-Ferdinanda-u-Becu-nego-na-okupiranoj-teritoriji-190565.html

OBNARODOVAN TRAILER ZA ODUMIRANJE, NOVI FILM U REŽIJI MILOŠA PUŠIĆA


 Stigao je i prvi trailer za film Odumiranje u režiji Miloša Puića, dosad najpoznatijeg po dugometražnom debiju Jesen u mojoj ulici. Krajem ovog meseca Odumiranje će biti prikazano u takmičarskom programu East of the West festivala u Karlovim Varima.

Odumiranje je nastalo po istomenom pozorišnom komadu iz pera Dušana Spasojevića koji je duže igran pozornici beogradskog Ateljea 212. Glavne uloge u filmu poverene su Branislavu Trifunoviću (koji je ovde i producent), Dari Džokić, Borisu Isakoviću, Novaku Bilbiji, Jasni Đuričić, Emiru Hadžihafisbegoviću, Milici Janevskoj i Nikoli Iliću. Direktor fotografije je stari  Pušićev saradnik Aleksandar Ramadanović, dok je za montažu zadužen Ivan Knežević. Film je većim delom sniman na Zlatiboru, donekle u Užicu, a na kraju je manji deo snimljen u Švajcarskoj.

 Trailer možete pogledati ovde: 


A intervju koji je Pušić nedavno dao Popboksu možete pročitati ovde:   http://www.popboks.com/article/29714